Ženevski blic
Ne mogu reći da sam stigla upoznati Ženevu u ovom "blic" susretu sa ovim svjetskim, globalnim, kozmopolitskim centrom, ali sam uspjela osjetiti toplu dobrodošlicu, što ga vjerojatno i čini toliko privlačnim za odabir mjesta poželjnog za život u njemu.
Prisnim mi ga nekako čini i činjenica da se u hrvatskom jeziku za grad koristi ime Ženeva umjesto izvornog zemljopisnog Geneve (franc. Geneve, tal. Ginerva, njem. Genf), jer se za gradove s kojima je od davnina postojala povijesna veza koriste egzonimi, s obzirom da su se udomaćili i ukorijenili u jezik, pa slično tome se, umjesto zemljopisnog imena, koriste egzonimi i za Pariz, Rim, Beč, Budimpeštu...A korijen imena Ženeva je keltskog porijekla koje ima značenje "koljeno" upućujući na njen geografski položaj na samom kraju Ženevskog jezera (Lac Leman), gdje se izlijeva rijeka Rona, koja je tu doputovala kroz jezero, spuštajući se s planinskog lanca Gotthard (i sa izvora krenula prema jugu, dok je Rajna sa istog područja krenula prema sjeveru).
Ljepota prirode, planinski okvir u kojem je, između ostalih, i famozni Mont Blanc zabijeljen snijegom provirivao iza "ženevskog balkona" - planine Saleve iz vapnenačkog masiva Predalpi, zatim plavetnilo Ženevskog jezera, vjetar koji ga je odjednom uzburkao, rijeka Rona koja "vuče" jezero i grad dalje prema jugu i Sredozemnom moru, sve to je upotpunjavala živahna urbana užurbanost, pa smo se i mi uklopili u vibru grada, iako užurbani, ipak ugodno neopterećeni i opušteni.
Restorani su također nudili gastronomsku raznolikost, unutra ste mogli osjetiti tu crtu francuske osebujnosti, ugodni žamor nad grijanim posudama sa rastapajućim fondue-om ili nad mirisom toplih jabuka tarte-tatina. Niste osjećali razliku u tretmanu tko god da jeste, iako ste mogli vidjeti da su pored vas diplomati i osobe sa funkcija iz međunarodnih organizacija. (https://maps.app.goo.gl/cdh7aCyehphnkXrYA).
Iz centra starog grada La Ville, kao da izlazite na balkon, dolazite na popularno šetalište Promenade de la Treille, koje je nastalo na mjestu srednjovjekovnih utvrda, sagrađenih u vrijeme stvaranja Ženeve. Ovo je idealno mjesto za opuštanje pod stablima kestena na najdužoj klupi od preko 120 m, konstruriranoj u 18. stoljeću, sa panoramskim pogledom na donji dio grada i Park Bastioni, ali i na stari dio prema katedrali St Pierre. Ovdje se održavaju i koncerti i razne druge proslave, od kojih poseban šarm ima tradicionalna proslava promatranja "cvijetanja službenog kestena". Naime, Marronier Officiel je "službeni kesten", stablo zasađeno 1818. godine, čiji pupoljci, prema tradiciji, prvi najavljuju dolazak proljeća.
Ova promenada je i tijekom povijesti bila mjesto okupljanja radi političkih rasprava posebno tijekom reformativnog razdoblja. Podno promenade, u spomen na ovo razdoblje života Ženeve, koja se od tada smatra i "protestantskim Rimom" je obilježeno Zidom reformacije, u Parku Bastioni, na kojem su u kamenom reljefu glavni reformator Jean Calvin, zatim i brojni drugi.
Ženeva je okružena sa tri strane Francuskom, i dugo je postojala kao Republika Ženeva, te se posljednja priključila Švicarskoj konfederaciji 1815. godine.
Predgrađe Ženeve već je Francuska, pa smo tako i mi, umjesto u skupoj Ženevi, prenoćili u prihvatljivijem Annemasse (https://maps.app.goo.gl/XfPRDnowk9pgSYEN7), predgrađu Ženeve, odnosno u Francuskoj, a ne u Švicarskoj.
