Antwerpen - Globalni grad
Jedan vjetroviti zimski dan u Antwerpenu bio je ispunjen nekim neobičnim nabojem između neočekivane tuge koja je izvirila kao kamen spoticanja iz pločnika i ugodnog žamora na ulicama, kojima se širio nezaboravan miris toplih vafli.
Najprije ostanete impresionirani željezničkim kolodvorom, do kojeg je lako doputovati međunarodnim direktnim linijama s obzirom da se nalazi na mreži brzih željeznica. Odmah vam postane jasno da Antwerp-Centraal ne zovu bez razloga "Željeznička katedrala". Sagrađen je 1905. godine u eklektičnom stilu, prema dizajnu arhitekta Louisa Delacenserie, inspiriranim rimskim Panteonom. Nekoliko puta je proglašen jednom od najljepših željezničkih postaja na svijetu.
Od kolodvora se lako dopješači do centra, preko najpoznatije i najvažnije ulice Meir, usput uživajući u arhitekturi koja kao da se natječe kako će svojom originalnošću izazvati oduševljenje posjetitelja, pa razni tornjići, figure, lukovi, stakla, stepeničasti krovovi i različiti stilovi gradnje privlače pažnju.
Katedrala Naše Gospe - Onze Lieve Kathedraal, dominira kao jedna od najviših zgrada na svijetu, u unutrašnjosti su poznata Rubensova platna, a zidovi su uglavnom nedekorirani kao posljedica kalvinističke represije. Ulaz se naplaćuje. Sagrađena je na mjestu ranije romaničke crkve tijekom 13. i 14. stoljeća u gotičkom stilu te kontinuirano dograđivana, a nakon stavljanja na korištenje u 16. stoljeću, njen drugi toranj ostaje nedovršen i do dan danas. Tijekom francuske okupacije bila je devastirana i opljačkana a neko vrijeme služila i kao konjušnica.
A ispred katedrale je dirljivi spomenik koji prikazuje tragični kraj dječaka Nello, koji skupljen ispod pokrivača u zagrljaju sa psićem Patrasche, smrznut dočeka Badnjak ispod Rubensove slike u katedrali. Likovi su protagonisti novele "Fladrijski pas" iz 1872. godine, britanske spisateljice Marie Louise de la Ramée, poznate pod pseudonimom Ouida. Priča govori o Nellu, nepismenom dječaku, ali talentiranom za crtanje, koji ostaje siroče, a kada mu umre i djed postaje beskućnik, pa je sa svojim psom prisiljen lutati ulicama Antweprena, Izbezumljen i jadan, Nello odlučuje otići u katedralu u Antwerpenu, vidjeti Rubensovo "Podizanje križa" i "Skidanje s križa" — ali ulaz u katedralu se naplaćuje, a on nema novca. Na Badnjak, Nello i Patrasche otkriju da su vrata crkve ostala otključana. Ulaze unutra, a sljedećeg su jutra nađeni ispred triptiha umrli od pothlađivanja. Priča je postala popularna tek 1980-tih u Japanu, Koreji i Filipinima, pa je postavljen spomenik kao atrakcija za privlačenje turista, koji će pred ovom tužnom skulpturom, nasmiješeni pozirati za svoje objave. Pa iako ovi likovi nisu stvarni, priča je tužna i tužan ima kraj, još tužnije je što takvi mnogobrojni stvarni likovi ipak postoje, pa čak i u ovom velikom, bogatom gradu dragulja i nitko ih neće zamijetiti niti pokazati za njih zanimanje.
Antwerpen je razvijen na niskom riječnom ušću rijeke Scheldt, koja je tu doputovala iz Francuske preko Belgije, kojoj se u Gentu pridružila njena glavna pritoka Leie, pa je između Genta i Antwerpena nastao najprometniji dio rijeke, duž kojeg se razvio niz industrijskih područja.
Ušće rijeke Scheldt formiralo se pod utjecajem plima i oseka, u obliku lijevka (estaurija), pa od Antwerpena dopire preko Nizozemske granice do Sjevernog mora. Dugo vremena korištenje brodskog izlaza bilo je predmet žestokog spora između Flamanaca i Nizozemaca, sve dok Belgija uz pomoć drugih pomorskih zemalja nije otkupila to pravo i proglasila ga slobodnim, a što je utjecalo na razvoj Antwerpena kao velike međunarodne luke.
Čak i u rimsko doba ovo ušće, naziva Scaldis bio je važan put prema Rimskoj Britaniji. Ime mu je izvedeno iz staroengleskog sceald, što znači plitak, ili iz zastarjelog švedskog skall-tanak.
Osim toga, kanal Scheldt-Rhine povezuje Antwerpen sa Roterdamom, Albert kanal sa Leigeom, Brussel-Scheldt sa Bruxellesom i dalje do Charleroi, što čini cijeli ovaj prostor vrlo razvijenim, a ovaj trokut Bruxelles-Gent-Antwerpen, poznat je pod nazivom "zlatni trokut". A s obzirom da je Antwerpen poznat i kao središte svjetske trgovine dijamantima, poznaje se i kao dijamantni grad i grad dragulja. Prema istraživanju iz 2020. godine, Antwerpen je ocijenjen kao globalni grad najviše razine, sa stanovništvom sastavljenim od preko 180 nacionalnosti.
Meir i toranj
