Gent - spoj muzeja i mladosti
Mladenačka energija
Prvo što vas u Gentu potpuno preplavi jesu ulice pune živahnog smijeha i radosne, mlade spontanosti. Gledajući te mlade ljude okružene impozantnom srednjovjekovnom arhitekturom, brzo shvatite da ovaj grad nije tek hladni muzej na otvorenom. On je savršen spoj povijesne raskoši i vrhunske udobnosti modernog življenja unutar tog predivnog "muzejskog" eksterijera.
Mladenačkom i ekološkom duhu grada dodatno pridonosi nevjerojatna kultura vožnje bicikala. Gent se s pravom može pohvaliti najvećom označenom biciklističkom zonom u Europi, kao i prvom belgijskom biciklističkom avenijom. Cijeli je gradski promet preuređen u korist biciklista, uključujući i potpunu zonu bez automobila u samoj povijesnoj jezgri.
Obilje i moć Genta
Grad je nastao na stjecištu rijeka Scheldt i Leie, a njegovo ime zapravo vuče korijen iz keltske riječi ganda, što u prijevodu znači ušće. Te su rijeke kroz stoljeća plavile okolno područje i stvarale bogate "vodene livade" (meersen) – idealne za uzgoj ovaca. Obilje kvalitetne vune potaknulo je razvoj snažne tekstilne industrije, koja je Gent već u srednjem vijeku pretvorila u prvu europsku industrijaliziranu zonu.
Nakon Napoleonskih ratova i bitke kod Waterlooa, Gent i Flandrija – koji su dotad kao Austrijska Nizozemska bili pod vlašću Habsburgovaca – postaju dio Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske, čime grad dobiva ključan pristup moru. Iako je u oba svjetska rata bio pod njemačkom okupacijom, Gent je nekim čudom izbjegao teška razaranja. Zahvaljujući tome, njegova je srednjovjekovna arhitektura ostala potpuno netaknuta. Danas posjetitelje s razlogom ostavljaju bez daha velebna Katedrala svetog Bava, moćni dvorac Gravensteen te predivne crkve posvećene svetom Mihaelu, svetom Nikoli, svetom Stjepanu i svetom Jakovu.
Zvonici i legendarni Roland
U samome središtu ponosno se uzdiže zvonik Belfort iz 14. stoljeća. Uz zvonike katedrale svetog Bava i crkve svetog Nikole, on tvori prepoznatljivu gentsku siluetu triju tornjeva. Belfort je povijesno služio kao obrambeni toranj i utvrđena stražarnica, a njegovo golemo zvono, osim za vjerske obrede, imalo je i ulogu najavljivanja oluja, požara ili ratnih opasnosti. Čak i gradska himna ponosno pjeva o njemu: "Sve dok se zvono Genta nije oglasilo nad lagunom i nasipom od pijeska: Ja sam Roland! Ja sam Roland! Pobjeda je u zemlji!" Roland je, naime, ime tog legendarnog gentskog zvona za uzbunu. Tik uz toranj smjestila se i raskošna Suknarnica, zgrada koja je bila sjedište moćnih trgovaca suknom i koja je grad u srednjem vijeku učinila nevjerojatno bogatim.
Beginaže: Skrivene ženske oaze
Poseban i intiman dio gradske povijesti krije se u trima očuvanim beginažama. Te jedinstvene flandrijske ženske oaze zapravo su sklopovi malih, skladnih kuća okupljenih oko zajedničkog dvorišta, s nadziranim ulazom koji se preko noći zaključavao. U njima su još od 12. stoljeća živjele "begine" – žene posvećene Bogu i humanitarnom radu, ali bez redovničkih zavjeta i zaređivanja. Te su zajednice nastale kao spasonosno rješenje u vremenima kada se zbog čestih ratova drastično smanjio broj muškaraca. Budući da mnoge žene nisu mogle osnovati obitelj prema tadašnjim društvenim normama, u beginažama su pronašle sigurno utočište u kojemu su mogle slobodno živjeti u zajednici, raditi i zarađivati za život. Bio je to fascinantan, savršeno izbalansiran sustav zajedništva i dubokog poštivanja individualnosti u kojemu su se žene osjećale potpuno zaštićeno. Ove su se oaze održale sve do 20. stoljeća, a danas su s pravom pod zaštitom UNESCO-a.
Kulturna pulsiranja i ekološki pioniri
Kulturni život Genta iznimno je bogat i dinamičan, a grad stalno pulsira kroz brojne glazbene, kazališne i filmske festivale. Koliko je grad napredan i okrenut budućnosti, svjedoči i to što je nedavno s ponosom nosio titulu Europske prijestolnice mladih. Gent je ujedno i ekološki pionir: promicanje održivog života ovdje se potiče kroz projekt Donderdag Veggiedag – dan bez mesa četvrtkom, kada restorani i škole nude isključivo vegetarijansku prehranu.
Gastronomske tradicije i prirodni mir
Šetajući gradom, nismo mogli odoljeti ni lokalnim delicijama. Pekari ovdje vjerno njeguju tradiciju izrade kruha svetog Huberta – peciva u obliku krafne pod nazivom mastellen. Na svečev blagdan, 3. studenoga, pekari ih donose na blagoslov vjerujući da blagoslovljeni kruh štiti zdravlje i imunitet. Prava su turistička atrakcija i čuveni cuberdoni – tradicionalni, slatki bomboni u obliku stošca s mekanim punjenjem, kao i vrhunske belgijske čokoladne praline. Za ljubitelje konkretnijih jela tu je glasoviti flamanski mesni gulaš Stoofvlees kuhan u tamnom pivu, kao i tradicionalni gentski riblji gulaš Waterzooi, te njegova jednako popularna inačica s piletinom – Kippenwaterzooi. Za one koji nakon takve okrepe traže mir u prirodi, Gent nudi predivne rekreacijske parkove i Bourgoyen-Ossemeersen, veličanstveni prirodni rezervat koji se prostire na čak 230 hektara.
Legenda o svetom Bavu
Dok smo obilazili znamenitosti, posebno nas je zaintrigirala priča o svetom Bavu, zaštitniku grada kojemu je posvećena sama katedrala. Riječ je o bogatom plemiću iz 7. stoljeća rođenom u blizini Liègea, koji je kao vojnik vodio prilično neuredan, divlji i nediscipliniran život. Nakon smrti supruge ostao je sam s kćeri, a njegov se život potpuno preokrenuo kada je čuo propovijed svetog Amanda o ispraznosti materijalnoga bogatstva. Potresen onim što je čuo, Bavo je podijelio cijeli svoj imetak siromasima i krenuo u misionarski rad diljem Flandrije i Francuske. Legenda kaže da je na tom putu sreo čovjeka kojega je mnogo godina ranije, u svom prijašnjem grijehu, prodao u roblje. Kako bi okajao taj strašan grijeh, Bavo je zatražio od tog čovjeka da ga veže lancima i odvede izravno u gradski zatvor. Na svom nekadašnjem imanju kasnije je podigao opatiju, a sam je do kraja života živio u potpunoj skromnosti, kao samotnjak u šupljem deblu staroga stabla. Danas ga i Katolička i Pravoslavna crkva slave 1. listopada.
Život na obalama Graslei i Korenlei
Ipak, najljepši vizualni identitet Genta krije se na njegovim povijesnim obalama. Zaštićeni gradski krajolik obuhvaća obalu Graslei na desnoj strani rijeke Leie i nasuprotno pristanište Korenlei. To je stvarno, pulsirajuće kulturno i turističko srce grada, s nevjerojatnom koncentracijom živopisnih terasa i kafića smještenih uz rijeku. Rijeka Leie, koja je u prošlosti zbog prenaseljenosti i teške industrije bila iznimno zagađena, danas je zahvaljujući strogim ekološkim mjerama ponovno čista i blistava. To čarobno područje već je stoljećima prepoznato kao omiljeno nadahnuće brojnih umjetnika i slikara.
Na kraju, priznajem da se pravim riječima na papir nikada ne može u potpunosti prenijeti ta silina pozitivnih vibracija kojom Gent zrači, bez obzira na to sja li nad njim sunce ili ga prate vjetar i kiša. Monumentalnost i toplina tog prostora koji se odjednom otvori pred vama ne mogu do kraja stati čak ni u najljepše fotografije, no svakako ih vrijedi snimiti i ponijeti sa sobom kao najljepšu živu uspomenu na ovaj grad s dušom.
