Mirni Augsburg

Od cara Augusta do Augsburškog mira

Augsburg je jedan od najstarijih gradova u Njemačkoj. Prije 2000 godina osnivaju ga Rimljani i nazivaju ga po rimskom caru Augustu. Za razliku od živahnog žamora u ulicama Freiburga, ovdje je bilo tiho i mirno, baš kao da je vladao doslovni "Augsburški mir"🙂.

Inače, Augsburški mir je povijesni događaj, mir sklopljen 1555. godine prema kojem su njemački knezovi imali pravo birati između rimokatolicizma i luterizma. Prije toga na Augsburškom saboru 1518. godine Martin Luther je iznio kritike Katoličke crkve i pape i nije ih htio na suđenju poreći, pa je proglašen neprijateljem crkve.

Augsburška katedrala: Svjedok stoljeća

Augsburška katedrala - Augsburger Dom, iz 11. stoljeća, građena je u romaničkom stilu na mjestu već postojeće ranije rimske građevine i ostataka crkve Svetog Ivana. Ta katolička katedrala posvećena je Pohodu Djevice Marije (Hoher Dom Maria Heimsuchung). Kasnije su dodani gotički elementi. Tijekom protestantske reformacije je izgubila većinu svojih religioznih umjetnina, a djelomičnu štetu je pretpjela tijekom Drugog svijetog rata.

Tijekom preuređenja povodom 2000-godišnjice grada, ispred katedrale je izgrađena trokutasta granitna fontana. Trokut čine biskup Ulrich, sveta Afra i biskup Simpert. Biskup Ulrich je slavljen zbog obrane Augsburga od Mađara. Tu je i Sveta Afra, kršćanska svetica iz Augsburga koja je pretrpjela mučeništvo za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana. Biskup Simpert je, prema legendi, svojim zagovorom spasio malo dijete da ga sačuva neozlijeđenog među vukovima. Trg je proširen rušenjem kripta i grobnica kako bi se stvorio otvoreni poligon za parade.

Renesansno srce grada

Od katedrale prema glavnom gradskom trgu vodi široka ulica Karolinenstraße. Na trgu Rathausplatz nalazi se renesansna Gradska vijećnica, Rathaus, vrlo visoka građevina domaćeg gradskog majstora Eliasa Holla. Sagrađena je na mjestu dotadašnje gotičke zgrade, s dva tornja s lukovičastim kupolama. Na velikom zabatu pročelja ukrašena je gradskim simbolom plodnosti, visokim zlatnim češerom, te oslikanim grbom orla, simbolom Svetog Rimskog Carstva.

Nije onda neobično da je baš u ovoj vijećnici, u Zlatnoj dvorani, austrijski car Josip I., nasljednik carice Marije Terezije, priredio banket povodom svoje krunidbe za cara Svetog Rimskog Carstva.

Na trgu se nalazi i fontana Augustusbrunnen, posvećena rimskom caru Augustu, na kojoj četiri figure predstavljaju rijeku Lech i potoke Wertach, Singold i Brunnenbach. Odmah uz trg uzdiže se toranj visok 75 metara s kojeg se može uživati u panoramskom pogledu na grad – to je bivša stražarska kula Perlachturm, također djelo majstora Eliasa Holla.

Financijska metropola

Obično u staroj povijesnoj jezgri očekujemo uske popločane ulice, međutim sa jačanjem Augsburga i njegovim pretvaranjem u moćnu europsku financijsku metropolu, ulice su se proširile u prostrane avenije. Najpoznatija među njima je Maximilianstraße, od milja zvana Maxstraße, koja se pruža od glavnog trga sve do Bazilike Svetih Ulricha i Afre. Ova je bazilika sagrađena nad rimskom grobnicom Svete Afre, a krasi je visoki zvonik i kupola u obliku luka koji je postao prototip za izgradnju brojnih baroknih tornjeva u Bavarskoj.

Sama Maxstraße prepuna je gotičkih, renesansnih, rokoko, neoklasičnih i modernističkih zgrada. Uglavnom su ih naseljavale brojne patricijske obitelji, bankari i trgovci koji su tu osnivali svoje rezidencije. Ističu se Fuggerove kuće, Schaezlerove palače, Roeckove kuće te hotel "Zu den drei Mohren". Karakteriziraju ih uska pročelja, ali se zato protežu daleko unatrag u svoja velika, od pogleda skrivena dvorišta.

U križanju Maximilianstraße s Moritzplatzom ističe se zgrada sa šarenim pročeljem Weberhaus – Tkalačka kuća, bivša dvorana tkalačkog ceha u Augsburgu. Nasuprot nje je Crkva Svetog Moritza, koja je pretrpjela brojne požare i bombardiranja, pa je postojeća arhitektura preoblikovana u moderni, neutralni vizualni izričaj.

Blizu Moritzplatza na Maximilianstraße smještena je Merkurova fontana (Merkurbrunnen) koja prikazuje boga trgovine Merkura. Na središnjem položaju ulice nalazi se i Herkulova fontana (Herkulesbrunnen), koja prikazuje snagu Herkula u borbi protiv Hidre, sedmoglavog vodenog stvorenja. Sve to dopunjuju prizori iz rimsko-mitološke povijesti grada na velikom brončanom stupu.

Fuggerei: Socijalno čudo skriveno iza zidina

A ono zbog čega je Augsburg poseban i zbog čega se stvarno čini kao "mirni Augsburg" – ne samo kao igra riječi s Augsburškim mirom – jest mirno naselje Fuggerei. To je najstariji stambeni kompleks na svijetu koji je naseljen i danas. Radi se o stambenom projektu Jakoba Fuggera iz 16. stoljeća koji je omogućio smještaj siromašnim stanovnicima Augsburga uz simboličnu najamninu. Cijene nisu rasle punih 500 godina, pa sada iznose nevjerojatnih 0,88 eura godišnje, uz obvezu tri dnevne molitve i rad s nepunim vremenom u zajednici.

Stambene jedinice imaju od 45 do 65 m², a svaka ima vlastiti ulaz s ulice i nema zajedničkih prostorija, čime se potpuno simulira život u obiteljskoj kući. Stanovi u prizemlju imaju mali vrt, a stanovi na katu potkrovlje. Naselje je ograđeno zidom s pet vrata koja se svake večeri zaključavaju. Unutar kompleksa nalaze se ulice, male trgovine, crkva, fontana i muzej, pa Fuggerei zapravo djeluje kao neovisan srednjovjekovni grad. I danas vrijede isti uvjeti za dobivanje mjesta: kandidat mora provesti barem dvije godine života u Augsburgu, biti katoličke vjeroispovijesti i imati dokaz o nekažnjavanju.

Jakob Bogati

Inače, Jakob Fugger, s nadimkom "Bogati", svoje je bogatstvo prvotno stekao trgovinom pamukom s Italijom. Nakon što je započeo bankarske transakcije s Habsburgovcima, poslovi su gotovo monopolistički rasli i širili se na rudarstvo srebra i bakra. Svojim bogaćenjem Fugger je izravno utjecao na europsku politiku financirajući uspon cara Maksimilijana do izbora za cara Svetog Rimskog Carstva. Zauzvrat je od građanskog poduzetnika i trgovca promoviran u plemića, dobivši od Maksimilijana titulu carskog grofa, što je bio presedan. Sam projekt socijalnog stanovanja Fuggerei poslužio mu je za poboljšavanje javne slike u društvu, a ujedno mu je donio trajnu slavu.

Eto kako se može utjecati na tijek povijesti. S obzirom na to da je Jakob Fugger, kao vodeći europski bankar, bio blizak i s Vatikanom, sudjelovao je u uspostavljanju "trgovine oprostima" (indulgencijama) kao sredstva financiranja crkava. Ono što je jednom bankaru bila samo potpuno beznačajna financijska transakcija, drugima je – a posebno Martinu Lutheru – bio okidač za sukob zbog moralne neprihvatljivosti. Upravo su Lutherove teze protiv takve prakse pridonijele uspostavljanju reformacije.

Ljepota putovanja kroz vrijeme

I eto zašto volim putovati – jer uz uspomene koje ostaju u sjećanju na vrijeme provedeno u nekom novom svijetu, ujedno se obogatite novim spoznajama koje se onda nadograđuju jedna na drugu, pa vam se čini kao da ste proživjeli i ono prošlo vrijeme. Uostalom, eto tu su danas u Augsburgu, jedan kraj drugoga, i Jakob i Maksimilijan. Ulice i spomenici nazvani po njima neraskidivo su povezani, baš kao što su se njih dvojica krojila povijest i družila se prije punih 500 godina.